Ovo su pitanja članova Facebook grupe: “Forum psihologa – članova Komore” i moji odgovori na njih
Hoćete li, ukoliko budete izabrani za predsjednika HPK, osigurati da psiholozi mogu otvoriti obrt i pritom si upisati psihološku djelatnost? Mogućnost obavljanje psihološke djelatnosti u privatnom sektoru kroz obrt i stvaranje zakonskih preduvjeta su jedni od temeljnih odrednica mog predizbornog programa.
Planirate li aktivno raditi na snižavanju članarina? Također, što će članovi dobiti za svoje članarine ako vi budete izabrani za predsjednika? Visinu članarine donosi Skupština na kraju svake kalendarske godine na temelju Financijskog plana za sljedeću kalendarsku godinu, koji je vezan za godišnji Plan i program rada za istu godinu. S trenutnim iznosom članarine od 60 kn, Komora pokriva rashodovnu stranu. Članarina je osnovni izvor prihoda, tako da je smanjenje u ovom trenutku s ekonomske strane neopravdano. Aktivnije sudjelovanje Povjerenstava i Stručnih razreda u izradi Plana i programa rada, omogućit će veću dobrobit članstva kroz aktivnost definirane planom (edukacije, suradnja s ministarstvima, jedinicama lokalne i regionalne samouprave, institucijama…)
Kako planirate riješiti da sve specijalnosti psihologije obavljaju svoju djelatnost u skladu s dijagnostičko-terapijskim mogućnostima i znanjima, a ne da se forsira radno mjesto ili inzistira na izdvajanju kliničkih psihologa u odnosu na sve ostale grane psihologije? Potrebna nam je interdisciplinarna definicija granica stručnog djelovanja, ali i intradisciplinarna, unutar struke. Komunikacija i ravnopravnost jedini su kriteriji za aktivno djelovanje i unapređenje struke, te zaštitu kolegica i kolega prilikom obavljanja psihološke djelatnoasti u najširem smislu.
Koje je vaše mišljenje o tome da psiholozi mogu davati dijagnoze u eksplicitnoj formi „F“ i da se za te iste dijagnoze mogu osigurati socijalna i zdravstvena prava kao kada bi ju postavili drugi zdravstveni radnici uključujući i logopede? Mišljenja sam da bi kurikulum studija psihologije trebao sadržavati dio o postavljanju dijagnoza. Po meni, samo su liječnici educirani da daju konačne dijagnoze. Kao što edukacijski rehabilitatori ili druge struke ne mogu razumjeti zašto ne mogu koristiti zaštićena psihdijagnostička sredstva, posebno testove intelektualnih sposobnosti i mi kao struka to ne bi željeli…imamo li pravo onda željeti da postavljamo dijaganoze koje ljude obilježavaju za cijeli život. To je moj stav, ali otvoren sam za raspravu.
Na koji način mislite za vrijeme svog mandata unaprijediti položaj psihologa u sustavu socijalne skrbi? Vježbenički volonterski staž sam odradio u Centru za socijalnu skrb Rijeka. Imam položen stručni ispit. Predivni ljudi, kolegice i kolege, te ostale suradničke struke. Izrazito zahtjevan posao, za koji nije bilo prilike da nastavim u navedenom sustavu. Komoru vidim kao pravni okvir koji struku treba regulirati i na van, pozicionirati ju u društvu i svojim članovima omogućiti optimalne uvjete za rad. Aktivnije ću podupirati sve Stručne razrede i Povjerenstva da upozore Komoru na potrebne preduvjete kako bi psiholozi mogli svoju djelatnost obavljati u skladu sa standardima rada i etičkim kodeksom, a Komora onda mora djelovati u skladu sa svojim ovlastima.
Na koji način planirate unaprijediti sustav mentorstva i uskladiti sustav mentorstva i vježbeništva s programima nadležnih Ministarstava? Ovaj „problem“ neusklađenosti ministarstava i Komore po pitanju mentorstva, možda je samo simptom, koji upućuje na puno veći problem – izostanak kontinuirane komunikacije i suradnje Komore i ministarstava koja pokrivaju područja rada kolegica i kolega psihologa. Gdje god je moguće treba ukinuti polaganje dva stručna ispita, pri Komori i ministarstvu.
Što namjeravate napraviti vezano za uvođenje seksualnog obrazovanja u škole? Apsolutno sam za uvođenje seksualnog obrazovanja u škole. Dakle sve što je potrebno i uskladu s ovlastima Komore prema zakonodavcu, sustavno, planski i programski. Psiholozi moraju sudjelovati u ovakvim izmjenama i izradama kurikuluma. Što kao predsjednik Komore namjeravate napraviti za LGBT zajednicu? Kao predsjednik Komore sve što je u skladu s ovlastima predsjednika i u djelokrugu djelatnosti Komore. Osobno sam u rodbinskoj vezi s istospolnim parom koji je udomio djecu, pa ne mogu sakriti svoje pozitivne stavove spram LGBT zajednice. Konkretno, što namjeravate napraviti po pitanju izjednačavanja prava na posvajanje djece te u slučaju lezbijskih parova – prava na dvojno majčinstvo djece začete umjetnom oplodnjom? Po meni je to više pravno nego psihološko pitanje. Svaki oblik stručne pomoći, sve što mogu rezultati istraživanja ili što može pozitivna praksa kolegica i kolega s iskustvom u tom području, a što im Komora u skladu sa svojim pravnim – javnim ovlastima može omogućiti, poduzet ću. Mišljenja sam da i heterospolni i istospolni parovi moraju zadovoljiti istu proceduru u postupku posvajanja djece. HKSR se javno izjasnila i podržala istospolne bračne zajednice kao i mogućnost posvajanja djece od strane istospolnih bračnih parova. Vjerujem da uz pomoć kolega s iskustvom u tom području možemo iznaći strategiju koja bi štitila interese i prava korisnika posvajanja kao i samih pružatelja usluga.
Na koji način planirate osigurati transparentno poslovanje HPK? Osobno sam se u rad Komore uključio kao „nezadovoljan član“. Upravo na prijedlog tadašnjih članova da ne budem pasivni kritičar, nego aktivni sudionik, kandidirao sam se za predsjednika 2017., a posljedično i za člana UO 2018. UO je kolektivno tijelo i odluke se donose većinom glasova od ukupnog broja nazočnih, ukoliko je na sjednici nazočna natpolovična većina. Pojednostavljeno, da bi se vaši prijedlozi usvojili, morate imati većinu glasova u UO. To je onaj segment politikanstva u radu HPK. Osobno ću kao predsjednik najavljivati sjednice UO-a na službenoj web stranici Komore, zajedno s materijalima, odmah nakon sjednice objavit ću zaključke, redovito objavljivati zapisnike, te stvoriti zakonske preduvjete za online prijenos sjednica UO-a i Skupštine.
Na koji način možemo očekivati da će te vi kao predsjednik HPK organizirati Skupštine u budućnosti, odnosno koji je vaš stav o najboljem obliku organizacije iste (dopisna, elektronska, ili dr.)? Kao član Radne skupine za online prijenos Skupštine i elektroničko glasovanje (osnovana od strane Skupštine), mislim da je moj stav neupitan. No nije samo moj stav dovoljan. Bitan je zakon i podzakonski akti. Smisao Skupštine je sastajanje, rasprava i donošenje odluka. U ovakvim izvanrednim situacijama, online skupština i elektroničko glasovanje mi je jedino prihvatljiva opcija. U budućnosti, kombinacija žive i online skupštine.
Može li jedan pedagog ili logoped brinuti o psihološkom zdravlju učenika? Nikako Psiholozi su i više nego nužni u svakoj školi! Ukoliko budete izabrani za predsjednika, koje konkretne korake planirate poduzeti kako bi unaprijediti položaj psihologa u Hrvatskoj? Aktivnija podrška Stručnim razredima, kontinuirana komunikacija s ministarstvima i institucijama, ali i medijima. Što planirate napraviti kako bi povećali broj radnih mjesta za psihologe? PR i promocija struke u medijima, Komora ima „Radnu skupinu za unaprjeđenje medijske promocije Komore i komunikaciju s članovima“. Mišljenja sam da ista može kroz PR struke povećati svjesnost o potrebi zapošljavanja psihologa i doprinosa struke društvu u cjelini. Smatrate li primjerenim uvesti Povjerenstvo za mlade psihologe, a ukinuti trenutno povjerenstvo za psihologe vježbenike? Neovisno o pitanju, već prethodno u svom programu sam naveo reaktivaciju Odbora za mlade psihologe, koji ima za cilj pomoći Komori da izradi smjernice za lakše plasiranje mladih psihologa na tržište rada.
Analiza koju je radilo Psihološko proljeće utvrdila je da više od 100 000 djece i mladih u RH nema stručnu podršku, a da su pedagozi i knjižničari dvostruko zastupljeniji od psihologa i stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila u školama. Koje ćete konkretne korake poduzeti kako biste osigurali da svaka škola u Hrvatskoj ima zaposlenog stručnog suradnika psihologa? Inicijativa hvale vrijedna. Primjer kako bi se trebala provesti još neka istraživanja koja bi dala konkretne podatke koji bi Komori služili za reguliranje struke u društvu. Konkretne podatke podastrijeti ministarstvima i ponuditi rješenje uz naglasak interdisciplinarne razlike u djelovanju stručnih suradnika psihologa u odnosu na ostale suradničke struke u školstvu. Ne može stručni suradnik pedagog zamjeniti stručnog suradnika psihologa.
Što mislite o tome (tako je u Statutu) da se za predsjednika Komore može kandidrati osoba bez dana radnog iskustva? Ili osoba koja je jučer diplomirala? Može li takva osoba komentirati krizne događaje u medijima i predstavljati struku? Pozicija predsjednika ili člana bilo kojeg tijela Komore nije vezana uz stručnost (iskustvo u psihologiji u najširem smislu riječi), nego je isključivo pitanje organizacijskih i upravljačkih sposobnosti. Po mom mišljenju uz dobre savjetnike, sasvim solidno može istupati u medijima ili delegirati „iskusnije“ kolege, članove Povjerenstava, Tijela ili Stručnih razreda da iznesu službeni stav Komore u javnost. Uostalom, Zakonom i Statutom je svakom članu Komore dano pravo da bira i da bude biran.
Zašto psiholozi vježbenici moraju plaćati puni iznos članarine? Zato što su članovi Komore i tako je sada definirano Odlukom o visini članarine koju donosi Skupština.
Zašto raste cijena prijava za ispit? Gdje točno odlazi taj novac? Planirate li raditi na smanjivanju cijene troškova za pripravnike u Komori? Članarina i NAKNADE su jedini izvori financiranja komore. Članarina je definirana Odlukom o visini članarine od strane Skupštine, dok su naknade definirane Odlukom o visini naknada od strane Upravnog odbora. Trenutno su naknade smanjene za 50% u prosjeku (trebala bi biti važeća dok ovo čitate). Mišljenja sam da naknade trebaju biti minimalne, na razini državnih taksi u smislu troška izrade Rješenja ili izdavanja ostalih dokumenata iz javnog djelokruga Komore. Ako pogledate financijska izvjeća unazad par godina, vidjet ćete da je ostvareni višak prihoda za svaku godinu približan ostvarenom prihodu od naknada.
Većina članova HPK radi u sustavu socijalne i obrazovanja, a isti ti članovi moraju polagati dva do tri stručna ispita. Kako ćete vi, ako budete izabrani za predsjednika, riješiti ovaj problem? Izbjegavanje dvostrukog polaganja ispita pri čemu je drugi pri komori, svakako je jedan od prioritetnih ciljeva u mojoj predizbornoj kampanji, neovisno o pitanju. Osobno mislim da je veća odgovornost na Komori, pa samim time i lakše rješenje problema ukoliko Komora promijeni interne podzakonske akte. Smatram da bi ispitu kojeg provodi AZOO trebalo dodati dio koji se odnosi na ZPD, Kodeks etike i ostale podzakonske akte, te na taj način objediniti vježbeništvo i pripravništvo u jedan ispit.